Četiri ključna iskustva za obnavljanje od stresa  

Biti u vezi punoj ljubavi je siguran način za obnavljanje od stresa.

Biti u vezi punoj ljubavi je siguran način za obnavljanje od stresa.

 

Emocije su zarazne, i pozitivne (prijatne) i negativne (neprijatne) emocije. Zaraza se širi velikom brzinom, često u milisekundama, i dominatno je ispod našeg svjesnog opažaja. Ako niste svjesni (mindful) (npr. niste svjesni kako se osjećate), onda ne razumijete kako vaše emocije inficiraju druge, niti možete svjesno promijeniti svoj uticaj na druge da bi bili efektivniji.

Šta je važno znati o stresu?

1. Stres aktivira Simpatički nervni sistem (SNS), bez obzira da li je stres dosadan ali blag ili akutan a jak.

2. Aktivacija SNS-a uključuje:
a. Sekreciju adrenalina i noradrenalina, koji u tim dozama djelu kao vazokonstriktori. Povlači se krv iz perifernih krvnih sudova i ekstremiteta i šalje u velike mišiće (adrenalin u vaše ruke, noradrenalin u vaše noge).
b. Kao rezultat, vaši otkucaji srca rastu i raste krvni pritisak, disanje postaje brže i pliće.
c. Takođe lučite kortikosteroide, i kortizol ulazi u vaš krvotok.
d. Kao rezultat, osim što je prirodni anti-inflamator, kortizol umanjuje funkcionisanje vašeg imunog sistema i stopira neurogenezu (rađanje nervnih ćelija).

3. Hronični, dosadni stres (ako se stalno nervirate kada ne stignete da se javite na telefon ili dok vozite auto) uzrokuje da se vaše tijelo aktivira i pripremi da se brani ali isto tako dovodi slabljenja vaših kognitivnih (razmišljanje), opažajnih i emocionalnih sposobnosti.

Za trenutak zaustavite čitanje i razmislite o stvarima koje vas stresiraju. Udahnite i izdahnite duboko. Stavite na papir sve što vas stresira i uzbuđuje više nego biste to htjeli. 

Kako izgleda ta lista? Novac, krediti, saobraćaj, djeca, odnosi u porodici, gužva u supermarketu, fotografije koje gledate na društvenim mrežama, vijesti koje ste čuli…?

Sada zamislite da ste lav. Kako sada izgleda ta lista? Šta lava stresira?

Stvari koje nas uzbuđuju možemo podijeliti u tri kategorije:
1. Akutna fizička kriza
2. Hronična fizička kriza
3. Psihološke i društvene smetnje

Za većinu životinja stres je samo kratkoročna kriza poslije koje je sve gotovo (za nju ili njen ulov). Za razliku od životinja mi možemo da osjetimo jake emocije samo zato što smo poslednjih pet minuta razmišljali o nečemu što je bilo ili tek treba da se desi.

Kada aktiviramo svoj odgovor na stres bez ikakvog razloga, ili zbog nečega na šta ne možemo da utičemo uopšte, onda to zovemo anksioznost, nervoza, paranoja ili bespotrebno neprijateljstvo prema drugima.

 

Sresor je sve iz spoljašnjeg svijeta što nas može izbaciti iz homeostatičkog balansa. Odgovor na stres je sve ono što naše tijelo radi da se vrati u balans.

Sresor je sve iz spoljašnjeg svijeta što nas može izbaciti iz homeostatičkog balansa. Odgovor na stres je sve ono što naše tijelo radi da se vrati u balans.

 

4. Obnavljanje se aktivira od strane Parasimpatičkog nervnog sistema (PNS).

5. Aktivacija PNS-a uključuje:
a. Stimulaciju vagus nerva i sekreciju oksitocina (primarno kod žena) i vazopresina (primarno kod muškaraca). U ovim dozama oni su vazodilatatori. Oni povećavaju protok krvi.
b. Kao rezultat, osjećate toplinu, vaš krvni pritisak i puls padaju, disanje se usporava i postaje dublje. Angažujete svoj imuni sistem do njegovog punog kapaciteta.

6. Obnavljanje (aktivacija PNS-a) ima za rezultat neurološko obnavljanje vašeg tijela sa mogućim rastom novog nervnog tkiva (neurogeneza), angažuje se vaš imuni sistem (postajete zdraviji), i otvoreniji ste za nove ideje, emocije, druge ljude (posebno ako su drugačiji od vas), i nove šanse, učenje, prilagođavanje i promjenu.

Bez iskustva redovnog i periodičnog obnavljanja, hronični stres će učiniti vaše performanse neodrživima.

Četiri ključna iskustva pokazana u naučnim studijama koja aktiviraju parasimpatički nervni sistem su: svjesnost, nada, saosjećanje i razigranost.

Ova četiri iskustva su ista ona koja proizvode ili pojačavaju dobre odnose sa drugima (prijateljstva). Tipovi aktivnosti koje prizivaju iskustvo:
a. Svjesnosti: mindfulness, meditacija; yoga, tai chi; molitva ljubavi (ne osvete ili optuživanja drugih); umjerena fizička aktivnost ali konzistentna (ne agresivna fizička aktivnost);
b. Saosjećanja: biti u vezi punoj ljubavi, imati kućnog ljubimca o kome brinemo (pas, mačka… ali ne ribe); volontiranje i pomaganje onima koji su imali manje sreće u životu od nas; pomaganje članovima porodice, posebno starijim osobama ili onesposobljenima;
c. Nade: razmišljanje i pričanje o snovima sa drugima, ličnim ili zajedničkim; imati nadu u budućnost;
d. Razigranosti: smijanje sa drugima, ručak sa prijateljima uz smijeh i zabavu.

Šta je mindfulness?

Mindfulness je svjesnost koja se pojavljuje kada sa namjerom obraćamo pažnju, u sadašnjem trenutku, bez osuđivanja, na iskustvo koje se pojavljuje iz momenta u momenat. To su tri vještine koje rade zajedno: moć koncentracije, senzorna jasnoća i staloženost.

Kroz mindfulness praksu mi učimo da usmjeravamo pažnju na sopstveno iskustvo – mindfulness se može primijeniti na naša čula, misli i emocije korišćenjem održive pažnje i primjećivanjem sopstvenog iskustva bez previše poistovjećivanja.

Ako želite da saznate kako mindfulness funkcioniše i kako vam može pomoći u regulaciji emocionalnih stanja i obnavljanju od stresa, trenirajte mindfulness osam nedjelja sa nama. Više o Mindfulness Meditation Stress Reduction programu na ovom linku ili kliknite sliku u nastavku.

Srđan Vukčević

Mindfulness meditacija Interpersonalna komunikacija