Kada drugi kažu da nijesmo ambiciozni a mi jesmo – i previše?

 

Socijalna anksioznost

Da li ste se ikada zapitali zašto neki ljudi uprkos izuzetnim kvalitetima u poslovnom okruženju drugima djeluju neambiciozni i neuvjerljivi? Zašto neki od nas imaju poteškoće da se istaknu pred poslodavcem ili nadređenim iako im je do toga jako stalo.

Pojam reputacija se često spominje u svakodnevnom kontekstu, ali je konkretno u ovom, poslovnom okruženju od velike važnosti. Reputacija predstavlja ono kako nas drugi vide, a ne ono kako mi vidimo sebe. To je onaj dio ličnosti koji nama može a i ne mora biti poznat, ali ga drugi ljudi itekako opažaju. Nekada smo svjesni onoga kakvu sliku šaljemo okruženju, i tada još možemo da na neki način utičemo na to, ali u najvećem broju slučajeva nijesmo i to je pravi poziv za rad na sebi.

Ako se vratimo na temu opaženog stepena ambicije u poslovnom kontekstu, reći ćemo da su visoko opaženo ambiociozni ljudi oni koji vole da preuzimaju “kormilo” i donose odluke, prihvataju na sebe teške izazove, uživaju u javnim govorima i prezentacijama, “zastrašuju” ljude oko sebe, vidno su željni napredovanja i takmiče se sa drugima. Poznato?

Sa druge strane, vjerovatno poznajete ljude koji imaju većinu ili svaki od ovih kvaliteta, ali koji na poslu djeluju tihi i povučeni. Ovi ljudi uglavnom ostaju u sjenci onih koji su glasni i jasni, čak iako ne posjeduju kvalitete u mjeri u kojoj ih oni posjeduju.

Najvjerovatnije se radi o socijalnoj anksioznosti.

Ona podrazumijeva intenzivan strah od različitih društvenih situacija, a posebno od situacija koje nijesu poznate ili u kojoj osjećate da ćete biti posmatrani ili vrednovani od strane drugih ljudi.
Osoba koja pati od socijalne anksioznosti obično u društvu drugih ispoljava simptome kao što su pojačano znojenje, nervoza, ubrzano kucanje srca, mučnina, drhtanje, a nekada čak i napadi panike.
Ovo dovodi do ponašanja izbjegavanja socijalnih situacija najrazličitije vrste.

Socijalne fobije su obično povezane sa niskom procjenom sopstvene vrijednosti ili strahom od kritike, pa ove osobe najčešće imaju:
• poteškoće u komunikaciji s ljudima koji nisu dio njihove najuže porodice
• izbjegavanje javnih govora i nastupa
• izbjegavanje obraćanja kolegama (bilo podređenim – bilo nadređenim)
• izbjegavanje učestvovanja u razgovorima i započinjanja istih
• izbjegavanje grupnih ili timskih aktivnosti

Ove situacije im nijesu prijatne pa uglavnom koriste metod izbjegavanja.

Oni koji pate od socijalne anksioznosti često imaju negativna uvjerenja i vjerovanja koja doprinose njihovoj anksioznosti. Ako imate socijalnu fobiju możete biti preplavljeni mislima kao što su:-“Znam da ću ispasti budala.”, “Moj glas će početi da se trese i poniziću se”, “Ljudi će misliti da sam glup.”, “Neću imati što da kažem i djelovaću im dosadan.”

Upravo ova uvjerenja od kojih njihovo stanje potiče vode nas do zaključka da je ovim ljudima ustvari možda i mnogo više stalo da napreduju i zadive osobu od koje taj napredak može zavisiti nego onim drugima, čak toliko da ih ova količina zabrinutosti toliko blokira da drugima odaju sliku potpune suprotnosti. Dakle, toliko im je stalo da uspiju i toliko “moraju uspjeti”, inače ako ne, to će za njih biti strašno i užasno i nikada se neće od toga oporaviti. Povlače se jer ne žele da rizikuju da će biti neuspješni, pa usled iracionalnog uvjerenja da taj potencijalni neuspjeh “neće moći podnijeti” radije izbjegavaju svaku vrstu situacije koja do njega može dovesti. Ukoliko ipak pokušaju ili moraju da se u njoj nađu, usled blokade koja nastupi, drugima djeluju sasvim neuvjerljivo i blijedo, što je u poslovnom svijetu često nepovoljno za dalji napredak.

Marija Babić

Aktuelni programi u septembru:

Interpersonalna komunikacija Mindfulness meditacija