Asertivna komunikacija

Interpersonalna komunikacija

Pokušajte da se sjetite koliko ste se puta vi ili neko u vašem okruženju našli u situaciji da jednostavno blokirate kada komunicirate sa drugom osobom. Nakon završetka dotičnog razgovora kažete da bi sada znali šta da kažete ili šta je trebalo reći, ali u tom trenutku to jednostavno nekako nije bilo moguće. O čemu se radi?

Normalno je da se ponekad nađemo u situacijama u kojima nijesmo spremni da se zauzmemo za sebe i direktno, otvoreno i bez ustručavanja potvrdimo svoje mišljenje pred drugim ljudima, prije svega iz pojedinih emocionalnih prepreka koje su u mnogim situacijama različite i s obzirom na individualne razlike među svima nama. U emocionalne prepreke ovdje mogu spadati strah da će nas druga strana osuditi, šta će reći, stid da nešto kažemo u određenoj situaciji jer smo vaspitani da “tako nije red” isl.

Nekada jednostavno možemo i izabrati da se tako ne ponašamo, jer procjenjujemo da nam nije dovoljno stalo, da nije potrebno toliko se zauzimati za sebe u određenoj situaciji isl.

Izraziti svoje mišljenje otvoreno, direktno i bez ustezanja, zauzimajući se za sebe znači biti asertivan. Ono osnovno što želimo prenijeti sagovorniku kod asertivne komunikacije jeste poruka da mi imamo svoje mišljenje, viđenje situacije i svoj stav i da se ne plašimo da to izrazimo bilo gdje i bilo kada da to situacija zahtijeva.

Kada smo asertivni, mi priznajemo sebi svoja osnovna prava, ali ih priznajemo i drugim ljudima. Neka od njih su: pravo da se ne pravdamo, pravo da kažemo ne i ne znam, pravo da promijenimo mišljenje, da samostalno procjenjujemo i snosimo odgovornost za svoje procjene, da postavljamo granice u odnosima, da imamo svoju logiku kod rješavanja problema itd.

Često nesporazumi u komunikaciji nastaju kada nesvjesno osporavamo drugim ljudima njihova prava, a svoja legitimno zadržavamo. Ovo je nerijetko povod za svađe u partnerskim odnosima, kada pravimo zahtjeve prema drugoj osobi u vidu iracionalnih uvjerenja, pa to izgleda nešto kao “Ti nemaš pravo da se tako ponašaš prema meni! Kako to da si se odjednom predomislio povodom našeg odnosa?! Po kojoj to logici smatraš da ja sada treba da odem?!”

Kako bismo doprinijeli svom utisku asertivnosti pred drugim ljudima, važno je obratiti pažnju i na neverbalnu komunikaciju, tj znake koje nesvjesno šaljemo. Neverbalni aspekt uvijek ima značajnu ulogu u naglašavanju ili minimiziranju određenog ponašanja. Ono što na neverbalnom planu prati asertivnu komunikaciju jeste postojan kontakt očima koji ne prelazi u drskost, ton i jačina glasa koji odgovara i prati sadržaj, samim tim ga naglašavajući, gestikulacija i mimka koja je takođe u skladu sa iznijetim sadržajem, a sam govor je tečan, izražajan i jasan uz isticanje najvažnijih i ključnih aspekata poruke koju želimo da prenesemo.

Bitan segment kod asertivne komunikacije koji modernom čovjeku sve više biva potreban ali često mu predstavlja i neprijatnost jeste upućivanje kritike na asertivan način. Asertivna kritika proizilazi ponovo iz našeg stava i našeg mišljenja što znači da su joj ovo i karakteristike. Dakle, ona je subjektivna i kao takvu je treba i predstaviti, upućuje se na ponašanje a ne na ličnost, potencijalno bi trebalo da sadrži i konstruktivno rješenje date situacije a izrečena je jasno i glasno. Ljudska bića ne vole kritike, pa su naročito osjetljiva i na rječnik koji koristimo kako bismo izbjegli mogućnost da druga strana bude povrijeđena. Zato treba izbjegavati konstrukcije tipa: Ti nikada, ti uvijek, ovo je tvoja greška itd, već je treba iskazivati u prvom licu, dakle kao subjektivnu: meni se ne dopada, nezadovoljan/na sam itd…

Važno je napomenuti da ljudi koji se ponašaju pasivno ili agresivno (pa zbog posledica ovakvog ponašanja često snose posledice) su isti oni koji bi željeli da mogu da budu asertivni ali im za to manjka tehnika. Tehnike asertivne komunikacije se mogu naučiti i vježbati do one mjere do koje je pojedinac spreman da ovaj način potvrđivanja sebe pred drugim ljudima ugradi u svoje svakodnevno funkcionisanje i iskustvo. Ovo svakako nije lak zadatak, već zahtijeva upornost i volju kao i svaka promjena, ali uz malo napora, rezultati će vam se dopadati sve više iz dana u dan!

Marija Šćepović

Interpersonalna komunikacija