Kako kultivisati zahvalnost

20 marta, 2019
Posted in Blog
20 marta, 2019 Srđan Vukčević

Ako želiš da su drugi srećni, vježbaj saosjećanje. Ako ti želiš da budeš srećan/na, vježbaj saosjećanje.
His Holiness, the Dalai Lama

 

Svi želimo biti srećni, ali koliko je ljudi zaista sretno? Studije pokazuju da nas zahvalnost i velikodušnost čine sretnijima. Kakav je osjećaj kada nekome pomognete ili date nešto slobodno? Kada se usredsredite na stvari koje cijenite u životu? Davanje i primanje su dvije strane istog novčića. Ako znamo gdje da tražimo, možemo ih vidjeti kako teku u svakom životu.

Dovođenje ljubaznosti u našu svijest

Ljubaznost srca je praksa blisko povezana s kvalitetom otvorenosti prema sadašnjem momentu. Uobičajeno je da kada se osjeća pretežno neprijatna emocija (kao što je ljutnja), postoji osjećaj da se tijelo skuplja. Baš kao i napetost u našem tijelu, um takođe „zateže“ i mnogo je teže biti prisutan s našim punim iskustvom kada se to dogodi. To doživljavamo, na primjer, kada smo u lošem raspoloženju. Odjednom je sve smetnja i izgleda kao da je sve protiv nas. Svijet i naš pogled se sužavaju – čak se možemo osjećati pomalo klaustrofobično.

Nasuprot tome, kada doživljavamo osjećaj otvorenog srca, naša sposobnost da brinemo o sebi i drugima se povećava. Ta se otvorenost često osjeća u tijelu i umu kao prostrana, lagana, utemeljena, opuštena i budna. To možete osjetiti kad svjedočite slučajnim postupcima dobrote kao kada jedan stranac pomaže drugom. Osjećamo da je naše srce otvoreno za ljubaznost, a naš dah se produbljuje i tijelo se opušta. Ne možemo a da se ne nasmijemo.

Razmišljati ljubazno prema drugima povećava pozitivne emocije tokom vremena (Fredrickson, 2008). Zahvalnost je osjećaj zahvalnosti, divljenja, poštovanja prema onome što je dano. Ljudi se osjećaju zahvalni kada imaju koristi od nečijeg skupocjenog, namjernog, dobrovoljnog napora u njihovo ime. Zahvalan osjećaj predviđa sledeće ishode:

  • Zadovoljstvo životom .53***
  • Sreću .50***
  • Optimizam .51**
  • Anksioznost -.20*
  • Depresiju -.30**
  • Vršnjačku stopu volonterizma  .19*
  • Zavist -.17**
  • Posesivnost -.34**

Zahvalan um takođe predviđa

  • Smanjen posttraumatski stres kod ratnih veterana i studentkinja (Kashdan 2006, Vernon 2009)
  • Više dobrotvornog davanja
  • Više prosocijalnog liderskog ponašanje (Michie, 2009)

Kako kultivisati zahvalnost

Tri dobre stvari

Ova vježba traži od vas da napišete tri specifične stvari za koje ste zahvalni u odnosu na druge ljude, i date objašnjenje zašto se osjećate zahvalno.

Instrukcije:

  • Dajte naslov događaju (npr., „Kolega je pohvalio moj rad na projektu“)
  • Zapišite tačno šta se dogodilo sa što je moguće više detalja, uključujući i ono što ste uradili ili rekli, i ako su drugi bili uključeni, šta su oni uradili ili rekli.
  • Uključite kako je ovaj događaj učinio da se osjećate u to vrijeme i kako je ovaj događaj učinio da se osjećate kasnije (uključujući sada, kao što ga se sjećate).
  • Objasnite šta mislite da je izazvalo ovaj događaj – zašto se to dogodilo.
  • Koristite bilo koji stil pisanja koji želite i nemojte brinuti o savršenoj gramatici i pravopisu; Koristite onoliko detalja koliko želite.

Zahvalnost osnažuje veze s drugima. Istraživanja pokazuju da snažne veze s drugima dodaju 10 godina očekivanom trajanju života i snažan su prediktor sreće. Snažna podrška, takođe dovodi do nižih nivoa kortizola (Kiecolt-Glaser) a snažne privrženosti jačaju djecu i pomažu njihovom zdravom razvoju.

Kako razviti kvalitet otvorenosti i velikodušnosti

Tok velikodušnog srca je moguć jer smo sposobni dijeliti s drugima i radosti i poteškoće da budemo ljudi. Biti sretan zbog nečijih postignuća, uživati u ljubavi koju dijele prijatelji, stvara bliske veze i daje nam snagu da se suočimo s izazovima koje život donosi. Biti bolestan, biti slomljen srca, tugovati, biti bijesan – sve su to ljudska iskustva. Obično je lako ostati otvoren i prisutan za one kojima je to potrebno kada nam je stalo do njih. Nalazimo da možemo lako držati i utješiti prijatelja ili voljenu osobu koja prolazi kroz teško vrijeme, ali to može biti puno teže za nekoga koga smatrate teškim za vas.

Zašto je tako teško ostati otvoren suočen s njihovim borbama i nevoljama? Posebno je teško biti saosjećajan kad se osjećamo povrijeđeno ili opažamo osudu. Ovo je, naravno, uobičajeno za većinu nas. Lako možemo odgovoriti isključivanjem naše osjetljivosti, nepopustljivošću ili čak agresivnim djelovanjem. Ovi oblici samozaštite ponekad mogu biti prikladni zavisno od okolnosti, ali često su takva ponašanja naviknuta i pogoršavaju stres u odnosima s drugima.

Interpersonalna komunikacija i Mindfulness meditacija daju odgovore na ova pitanja.

, ,

HAJDE DA RADIMO ZAJEDNO

Pošaljite nam dobre ljude, vratićemo ih još boljim.

Blue Coach

  • The Capital Plaza, Bulevar Džordža Vašingtona 102, A18
  • +382 20 671 222
  • info@bluecoach.me
contact-section