Zamislite posljednji minut utakmice nacionalnog prvenstva. Sudbina igre oslanja se na konačnu priliku za pogodak. Najbolji igrač prima loptu, a trener računa da će ovaj igrač izvesti pobjednički udarac. Umjesto toga, igrač dodaje loptu saigraču koji puca i promašuje. Tim gubi.
Ovakvi scenariji su uobičajeni u svijetu sporta. Šta uzrokuje da igrač doda loptu umjesto da puca? To je vjerovatno ličnost, malo zanemaren faktor koji utiče na performanse sportista, timova i trenera. Utvrđivanje uzroka odluke poput ove koju je donijela ova zvijezda zahtijeva uzimanje u obzir individualnih razlika i njihovog uticaja na dinamiku tima i ukupne performanse.
Niz procjena ličnosti Hogan Assessment Systems omogućava trenerima i sportistima da strateški identifikuju razvojne mogućnosti izvan fizičkog treninga. Hoganov Inventar Ličnosti (HPI) nudi uvid u to kako svakodnevne karakteristike ličnosti utiču na performanse, Hogan Development Survey (HDS) pruža pogled na ponašanje osobe kada je pod stresom ili previše opuštena, a inventar motiva, vrijednosti, preferencija (MVPI) opisuje pokretačke performanse.
Ličnost, samosvjesnost i razvoj
Upotreba testova ličnosti za prepoznavanje i pokretanje inicijativa za razvoj talenata prevladava u svim industrijama. U industriji sporta i rekreacije testovi ličnosti uzimaju maha. Zauzvrat, savjetnici upućeni u Hoganove procjene uspješno unapređuju individualne i timske performanse.
Razumijevanje ličnosti sportista i trenera pruža uvid ljudima da prevladaju tendencije ka nepoželjnom ponašanju koje može ometati pojedinačne i timske performanse. Testovi ličnosti mogu pomoći sportistima i trenerima da steknu samosvjesnost kako bi prilagodili i poboljšali svoje ponašanje i performanse. Hoganove osnovne procjene pružaju jedinstvene uvide koji uspostavljaju osnovu za ove razvojne mogućnosti.
Istraživači Hogana sarađivali su sa Srđanom Vukčevićem, našim izvršnim direktorom, kako bi istražili ličnost u sportskom kontekstu. Naš tim je primijenio inicijative zasnovane na ličnosti za razvoj sportista i trenera. Sprovedena u saradnji sa Crnogorskim olimpijskim komitetom (COK), naša istraživanja sportskih performansi i zapažanja o uspjehu tima (ili nedostatku istih) pokazuju jasne dokaze o uticajnoj ulozi ličnosti u individualnom performansu i socijalnim interakcijama timova.
Ličnost sportista
Blue Coach radi sa nacionalnim i profesionalnim timovima u evropskim zemljama sa manjom populacijom. Veličina ove populacije ograničava broj igrača na raspolaganju za izgradnju timova koji dobro funkcionišu. Prema čuvenom crnogorskom vaterpolo treneru Petru Porobiću, „Kada nemate veliki bazen igrača, morate raditi s njima.“ Drugim riječima, mali igrački bazeni zahtijevaju strateške metode za razvoj raspoloživih sportista. Ovo je stvorilo priliku Blue Coachu da promoviše rast zasnovan na samosvjesnosti o karakteristikama ličnosti koje su važne ili štetne za sportski uspjeh. Vukčević naglašava da se ličnost igrača ne mijenja, ali identifikovanje karakteristika relevantnih za uspjeh u određenom sportu ili položaju može da pomogne u pokretanju kadrovskih inicijativa.
Svaki igrač doprinosi timu svojom jedinstvenom ličnošću, a određeni profili ličnosti mogu biti uspješniji na jednoj poziciji u odnosu na drugu.
Na primjer, prepoznali smo da najbolja rukometna krila u vodećem ženskom rukometnom timu imaju visok rezultat na HDS skali Uzbuđenost. „This girls are on fire“, objašnjava Vukčević, pozivajući se na pjesmu pjevačice Alicia Keys. „Brze su i u trenutku mogu ukrasti loptu, poletjeti i postići gol.“ Ovaj intenzitet rezultat je visokih skorova na HDS Excitable1 skali i poboljšava performanse na toj poziciji. Suprotno tome, te iste tendencije bile bi štetne za člana tima koji igra u centru. „Ovi visoki rezultati bili bi opasni za glavnog igrača; ona mora imati bistru glavu. “
Naš tim konsultanata takođe povezuje ličnost sa ponašanjem i performansama igre. Otkrili su da, generalno, najbolji sportisti imaju tendenciju da imaju više rezultate na skalama HPI – Razboritost i HDS – Marljivost2, što ukazuje na to da su samoinicijativni i fokusirani tokom treninga. Sportisti koji postignu niže rezultate na ovim skalama imaju potrebu za stalnim podsjećanjem za obavljanje treninga i završavanje zadataka, posebno kada trener nije prisutan.
Iako neke karakteristike mogu poboljšati performanse, druge mogu dovesti do toga da sportisti postanu manje efektivni. Na primjer, postoji sumnja da niži rezultati na MVPI skali Moć3, predstavljaju nedostatak konkurentnosti (npr. Igrač koji izbjegava pogodak za pobjedu, kada je najsposobniji). Slično tome, veći rezultati na skalama HPI Društvenost4 i MVPI Hedonizam5 mogu „uništiti potencijal“ pojedinog člana tima. Sportisti s višim rezultatima na ovim skalama rjeđe će odgovoriti na povratne informacije i vjerovatnije će se upustiti u ponašanja koja negativno utiču na performanse, poput izlaska na piće noć prije važne utakmice.
Da bi naglasio ovo tumačenje, Vladan Gojković, trener vaterpolo reprezentacije Crne Gore, opisuje situaciju kojoj je svjedočio tokom rada s timom:
„Tim je putovao na vrlo važnu utakmicu, a igrači su noć prije pitali mogu li ići da gledaju fudbal utakmicu koja je bila udaljena više od 200 kilometara. Ovo je vrsta ponašanja koja utiče na njihov timski performans.”
Vukčević često preporučuje tumačenje HPI skala na nivou podskala. Otkriva da fokusiranje na HPI podskalu Ambicija6, kao što je takčmičarski duh, pruža kritički uvid u takmičarsku prirodu sportista. Suprotno tome, podskala Samopouzdanje u društvu manje je relevantna jer se fokusira na socijalno samopouzdanje pojedinca. Ova podskala može biti važna za prepoznavanje sportista koji se ističe tokom intervjua nakon igre, ali je manje važna kada se fokusirate na performanse igre.
Dalje naglašava netipičan odnos između podskale Uspješnost i ishoda učinka: „Niži rezultati [HPI] Ambicije (posebno niži rezultati na podskali Uspješnost) mogu se prevesti na gledište o niskim postignučima i da vi [sportista ili trener] uvijek možete postići više“.
Smatra da sjajni sportisti i uspješni treneri nikada ne prihvataju da su postigli krajnji uspjeh i stoga uvijek rade na poboljšanju. Kao što je Dragan Adžić, dva puta uzastopni svjetski trener godine u rukometu, izjavio: „Poštujte ono što ste već postigli i potrudite se da postignete još više.“
Ličnost trenera
Tim odgovara na kadrovske odluke koje donosi njihov trener. Savjetnici Blue Coach-a rade sa sportskim trenerima na razvijanju učinkovitih inter- i intrapersonalnih strategija. Slično inicijativama za razvoj liderstva koje se koriste u poslovnom okruženju, Blue Coach pomaže trenerima da postanu svjesniji kako ih drugi doživljavaju.
Uz ove informacije, treneri vide jasan put za lični i profesionalni razvoj. Dragan Adžić opisuje svoje iskustvo rada jedan-na-jedan sa Vukčevićem:
„Sa njim sam naučio stvarnu i naučnu vrijednost uključivanja ličnosti u moj trening. … Poznavanje svih mojih isklizivača i informacija do kojih sam došao (Hogan procjene) promijenilo je moje viđenje sebe i toga kako me drugi ljudi vide. Od tada radim na sebi uz pomoć Hoganovih procjena i mislim da su ljudi s kojima radim i živim primijetili napredak. Sigurno se mogu bolje kontrolisati i bolje poznajem sebe nakon procjene.“
Blue Coach nastavlja sarađivati s Draganom na rješavanju potencijalnih inhibitora u njegovim trenerskim sposobnostima. Iako je njegov tim bio uspješan, Dragan osjeća da mu je HDS pomogao da identifikuje specifične razvojne mogućnosti koje nije bilo lako odrediti:
„Imao sam jaku tendenciju da sagorim stres iznutra – unutrašnji odliv. Moja smirenost je bila tu, ali uvijek me je koštala. Taj je trošak bio moja unutrašnja bitka i izuzetno rezervisano [HDS Rezervisanost7] ponašanje pod stresom. Zbog toga sam na situacije koje zahtijevaju komunikaciju obično odgovarao ćutanjem. Znao sam da je trebalo da komuniciram, ali zbog svoje ličnosti odgađam ove razgovore s igračima dok svi ne dođemo u emocionalno kipuću situaciju. To sam doživljavao kao svoju slabost i redovno sam na tome radio zakazujući razgovore sa igračima iz nedjelje u nedjelju.“
Kroz posmatranje ponašanja i individualno savjetovanje, Blue Coach pruža smjernice oko Hoganovih procjena i stiče uvid u ono što čini efektivnog trenera. Konsultanti smatraju da efektivan trener ne želi da zadovolji ljude. Umjesto toga, najbolji treneri su oni koji postižu visoke rezultate na HPI skali – Razboritost i HDS – Marljivost8. Ovi treneri imaju tendenciju da budu mikro-mendžeri (što za neke može biti frustrirajuće), ali njihov nivo pripreme čini ih uspješnima. Ovi treneri su pojedinci koji „uđu u autobus nakon pobjede i odmah počnu analizirati sljedećeg protivnika.“ Ono što Dragana Adžića, Vladana Gojkovića i Petra Porobića razdvaja od ostalih jeste njihova pažnja prema detaljima i fokusiranost. To je ono što može razlikovati dobrog trenera od velikog trenera.
Pored toga, Vukčević pruža uvide za igrače koji pomažu trenerima da razumiju individualne razlike koje pokreću njihovo ponašanje.
„Hogan daje treneru informacije o tome kako da vidi osnovne aspekte učinka pojedinih igrača koje on (trener) nije mogao vidjeti. Iako ih je dugo bio svjestan, temeljne procjene omogućile su mu da te ishode vidi kroz Hogan jezik.“
Kroz dublje razumijevanje ličnosti igrača, Vukčević pomaže trenerima da shvate ove uvide i izvuku djelotvorne razvojne strategije za igrače.
Dinamika tima
Na nivou tima, Blue Coach intenzivno radi na suzbijanju negativnih ishoda vođenih lošim međuljudskim odnosima. Negativan feedback je uobičajen i prihvaćen u svijetu sporta. Izlaže se kroz konstruktivan coaching i opštu komunikaciju između igrača tokom treninga i igre. Međutim, kada se ovo prenese izvan sporta, to može imati posljedice koje utiču na performanse tima. Vukčević opisuje konkretan primjer gdje su međuljudski problemi uticali na timske performanse:
„Performanse igre su savršene. Problem je u međuljudskim interakcijama između igrača. Povratne informacije o fizičkim performansama već su prihvaćene. Međutim, unutar tima postoje mali klanovi koji su obično jedni protiv drugih. Ponekad ovo proizvodi malo sukoba i konkurentnosti, i umjesto da bude pozitivno, pogađa na ličnom nivou. „
Ova vrsta ponašanja je ono što utiče na „tok“ (flow) tima. Flow/tok je koncept koji je razvio poznati psiholog Mihaly Csikszentmihalyi koji opisuje proces optimalnih performansi, gdje su igrači trenutno 100% i igraju na visokom nivou. Vukčević smatra da međuljudski sukobi mogu poremetiti ovaj tok i uticati na performanse tima. Konkretno, tumači rezultate na Hoganovim skalama, kao što su HPI Interpersonalna osjetljivost, HDS Rezervisanost i HDS Ležernost9, kako bi trenerima pomogao da strateški riješe sukob.
„Kada se pasivno-agresivno ponašanje pretvori u „Ne dajem vam loptu u igri“, – tada će tim imati problema. To je dovelo do trenerskih inicijativa koje promovišu redovne sastanke sa igračima i kohezivan razvoj tima.
Zaključak
Hoganov paket procjena promoviše samosvjesnost za razvoj menadžera, lidera i zaposlenih u tradicionalnim radnim prostorima. Slične inicijative dobijaju na snazi u alternativnim područjima, uključujući industriju sporta i rekreacije. Saradnja sa konsultantskim grupama, poput Blue Coach-a, pokazuje kako se ličnost odnosi na konkurentnost, orijentaciju na postignuća, fokus i timske odnose u sportskom kontekstu.
Notes
- [1] Igrači koji imaju veći rezultat na HDS skali Uzbuđenost obično se opisuju kao energični; HDS Uzbuđenost sa performansama rukometne igre (r = .18).
- [2] Igrači koji imaju visoke rezultate na HPI skali Razboritost i HDS Marljivost se opisuju kao pažljivi, pouzdani i perfekcionisti; HPI Razboritost (r = .30) and HDS Marljivost (r = .43) sa performansama treninga.
- Igrači sa visokim skorom na MVPI skali Moć opisujemo takmičarkog duha i orjentisani na postignuća; MVPI Moć i ukupne performanse (r = .26).
- Igrači koji imaju visok rezultat na HPI kali Društvenost opisujemo kao društveno proaktivne i lako im je skrenuti pažnju ali isto mogu biti timski orjentisani; HPI Društvenost sa javnim ponašanjem van terena (r = -.13).
- Igrači sa visokim rezultatom na MVPI skali Hedonizam imaju tendenciju da sami odrede svoja pravila i žele da se dobro provedu; MVPI Hedonizam i ukupne performanse (r = -.18).
- Igrači koji imaju visok rezultat na skali Ambicija imaju tendenciju da budu takmičarskog duha, energični i preuzimaju inicijativu; HPI ambicija i ukupne performanse (r = .21).
- Treneri sa visokom HDS skalom Rezervisanost djeluju nepristupačni i ne komuniciraju pod pritiskom.
- .Treneri sa višim HPI Razboritost i HDS Marljivost rezultatima imaju tendenciju da budu fokusirani na proces, organizovani i kruti u pogledu detalja i pravila.
- Timovi sa nižim skorom na HPI skali Interpersonalna osetljivošt, višim skorom na HDS skali Rezervisanost i/ili višim skorom na HDS skali Ležernost će imati tendenciju da imaju stresne odnose među članovima tima; HPI interpersonalna osjetljivost (r = .18), HDS rezerviran (r = -.16) i HDS ležerno (r = -.18) sa ukupnim performansama.
Originalan članak Personality in Sports: Characteristics for Athlete and Team Success je objavljen na Hogan Assessments websajtu.